Analitička geometrija - vežbe
|
|
- Ἀρχιμήδης Βονόρτας
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Analitička geometrija - vežbe Milica Žigić May 25, Pravougli koordinatni sistem i rastojanje izmed u tačaka 1. Na brojnoj osi ucrtati tačke A( 3), B( 8 3 ) i C(0). 2. (a) Na brojnoj osi ucrtati tačke A( 2) i B(8). Zatim, odrediti koordinate tačke koja se nalazi na polovini duži AB. (b) Na brojnoj osi su date dve tačke A(x 1 ) i B(x 2 ). Odretiti koordinate tačke X(x) koja se nalazi na sredini duži AB. (c) Naći koordinate tačaka X(x) koja se nalaze dva puta bliže tački A( 8) nego tački B(1). 3. (a) Odrediti tačke X(x) na brojnoj osi za koje važi a) x 3 = 5, b) x + 4 = 4, c) d(x, 2) < 3, d) x 3 > 2 i e) x x + 2 = 1. (b) Na brojnoj osi je data tačka X(x). Odrediti tačke A(a) i B(b) koje se nalaze na rastojanju d od tačke X. 4. Za tačku u ravni P (x, y) (a) odrediti u kom kvadrantu se nalazi, ako se zna da joj je apscisa negativna; (b) odrediti znak koordinata x i y, ako se zna da leži u četvrtom kvadrantu; (c) odrediti koordinate, ako se zna da se nalazi na x osi; (d) odrediti koordinate, ako se zna da se nalazi na y osi. 5. U ravni su date tačke A(x 1, y 1 ) i B(x 2, y 2 ). Odrediti koordinate tačke S(x, y) koja polovi duž AB. 6. (a) U ravni su date tačke A(4, 1), B(3, 5), C( 1, 4) i D(0, 0). Ucrtati ih. (b) Kolika je dužina stranica dobijenog četvorougla ABCD? (c) Pokazati da je dobijeni četvorougao kvadrat. (ideja: odrediti dužinu dijagonala) (d) Odrediti površinu kvadrata ABCD. 7. Pokazati da su tačke A(3, 6), B( 2, 4) i C(1, 2) kolinearne (leže na istoj pravoj). (ideja: pokazati da je dužina jedne od stranica trougla ABC jednaka zbiru druge dve) 8. Pokazati da je u paralelogramu zbir kvadrata dužina stranica jednak zbiru kvadrata dužina dijagonala. (ideja: postaviti paralelogram tako da mu je jedno teme u koordinatnom početku, a jedna stranica na pozitivnom delu x ose) 9. Neka je ABCD pravougaonik. Pokazati da za proizvoljnu tačku M u ravni važi AM 2 + CM 2 = BM 2 + DM 2. 1
2 10. (a) Napisati jednačinu kružnice sa centrom u C( 2, 3) poluprečnika 5. Da li dobijena kružnica prolazi kroz tačku (2, 1)? (b) Pokazati da je jednačinom x 2 + 2x + y 2 = 0 definisana kružnica u ravni. Koja tačka je centar dobijene kružnice i koliki je poluprečnik kružnice? 11. Neka je dat trougao ABC. Odrediti koordinate centra opisane kružnice oko trougla ABC. Odrediti i poluprečnik opisanog kruga. (pomoć: neka je tačka A u kordinatnom početku, a stranica AB na pozitivnom delu x ose.) 12. Neka su u ravni date tačke A i B. Odrediti geometrijsko mesto tačaka u ravni, M, koje se nalaže na k puta većem rastojanju od tačke A nego od tačke B. 13. Odrediti koordinate temena jedinične kocke u prostoru, ako se zna da joj je jedno teme u koordinatnom početku a tri ivice koje polaze iz tog temena leže na pozitivnim delovima koordinatnih osa. Opisati koordinate tačaka koje leže na ivicama dobijene kocke. Opisati koordinate tačaka koje leže na stranicama dobijene kocke. Odrediti koordinate tačaka koje leže unutar kocke. 14. Odrediti skupove u prostoru odred ene jednačinama a) z 2 = 1, b) y 2 +z 2 = 1 i c) x 2 +y 2 +z 2 = Odrediti koordinate tačaka koje zadovoljavaju sistem jednačina x 2 + y 2 + z 2 = 4 i z = 1. Koja je geometrijska interpretacija ovog problema? 16. Da li je sistemima jednačina a) x 2 + y 2 + z 2 = 4 i z = 1 i b) x 2 + y 2 + z 2 = 4 i x 2 + y 2 = 3 definisana ista kriva u prostoru? 17. Definisati u prostoru simetralu ugla xoy (odnosno, simetralu prvog kvadranta xy ravni ali posmatranu u prostoru.)
3 2 Jednačine prave i med usobni odnos pravih u ravni 18. (a) Dati jednačinu prave paralelne sa y osom (vertikalna prava); (b) Dati jednačinu prave paralelne sa x osom (horizontalna prava); (c) Odrediti vertikalnu i horizontalnu pravu koja prolazi kroz tačku ( 2, 1.3), zatim isto odrediti i za tačku ( π, 0) (d) Dati jednačinu prave koja prolazi kroz koordinatni početak. 19. Za pravu 3x + 3y 1 = 0 reći (a) u kojoj tački seče x osu; (b) u kojoj tački seče y osu; (c) da li prolazi kroz tačku A(1, 2 3); (d) koji joj je koeficijent pravca i koji ugao gradi sa pozitivnim delom x ose posmatrano u smeru suprotnom od kazaljke na satu. 20. Odrediti jednačinu prave i nacrtati je u koordinatnom sistemu, ako se zna (a) da prolazi kroz tačku A(2, 3) i da joj je koeficijent pravca 3 2 ; (b) da prolazi kroz tačke sa koordinatama ( 2, 1) i (3, 4); (c) da joj je koeficijent pravca 2 a da y osu seče u 5; (d) da seče x osu u 4 a y osu u 1. Zatim odrediti u kojoj se tački seku prave koje su dobijene u zadacima pod b) i c). 21. Odrediti pravu koja prolazi kroz tačku (1, 2) i kroz tačku preseka pravih x+2y = 3 i 2x 3y = Odrediti koordinate tačke na pravoj y = 3x + 1 koja je jednako udaljena od tačke (0, 0) kao i od tačke ( 3, 4). 23. Označimo sa F temperaturu izraženu u stepenima Farenhajta a sa C u stepenima Celzijusa. Odrediti linearnu jednačinu oblika F = kc + n, koja povezuje Celzijusovu i Farenhajtovu skalu, ako se zna da se voda ledi na 32 F odnosno 0 C, a da ključa na 212 F odnosno 100 C. Nacrtati dobijenu pravu i odrediti koliko je stepeni Farenfajta 37 C, kao i koliko je stepeni Celzijusa 96 F. Pokazati da li postoji temperatura koja će na Farenhajtovom i Celzujusovom termometru dati istu numeričku vrednost? 24. Pritisak p koji deluje na ronioca ispod vode na dubini d dat je jednačinom p = kd + n. Na površini vode pritisak je 1 atmosfera, a na dubini od 100 metara pritisak je atmosfera. Odrediti koliki pritisak deluje na ronioca na dubini od 50 metara. 25. Pramen pravih sa centrom S(x 0, y 0 ) je skup svih pravih koje prolaze kroz tačku S, te je dat jednačinama y y 0 = k(x x 0 ), k R i x = x 0. Odrediti sve prave iz pramena sa centrom u S(2, 5) koje odsecaju jednake odsečke na koordinatnim osama. 26. (a) Odrediti jednačinu prave koja je paralelna pravoj 2x + 5y = 15 i prolazi kroz tačku (5, 1). (b) Odrediti jednačinu prave koja je ortogonalna na pravu 8x 13y = 13 i prolazi kroz tačku (0, 1). (c) Odrediti u kom su med usobnom odnosu prave ax + by = c 1 i bx ay = c 2, a, b 0. (d) Odrediti u kom su med usobnom odnosu prave ax + by = c 1 i ax + by = c 2, a, b Neka su date tačke A(a, 0) i B(0, b), a, b > 0. Odrediti koeficijent pravca prave koja prolazi kroz koordinatni početak O i kroz sredinu duži AB označenu sa P. Pod kojim uslovima su prave p(ab) i p(op ) med usobno normalne.
4 28. Zrak svetlosti dolazi duž prave x + y = 1 (iz drugog kvadranta) i odbija se (reflektuje) o x osu. Zna se da je upadni ugao jednak odbojnom uglu. Odrediti jednačinu prave po kojoj se prostire reflektovani zrak svetlosti. 29. Proveriti da li tačke A(6, 4), B(4, 3) i C( 2, 3) obrazuju jednakokraki pravougli trougao. 30. Pokazati da su tačke A(2, 1), B(1, 3) i C( 3, 2) temena nekog kvadrata i odrediti četvrto teme tog kvadrata. 31. (a) Odrediti udaljenost tačke P (2, 1) od prave y = x + 2. (b) Odrediti udaljenost tačke P (4, 6) od prave 4x + 3y = 12. (c) Odrediti udaljenost tačke P (a, b) od prave x = 1. (d) Odrediti algoritam po kom se računa udaljenost tačke P (x 0, y 0 ) od prave ax + by = c. 32. Data su temena trougla A(1, 4), B(4, 1) i C(3, 7). (a) Odrediti dužine stranica trougla ABC. (b) Odrediti koordinate ortocentra trougla ABC (presek visina). (c) Odrediti koordinate težista trougla ABC (presek pravih koje spajaju teme sa sredinom naspramne stranice). (d) Odrediti površinu trougla ABC. (e) Odrediti koordinate centra opisane kružnice oko trougla ABC. 33. Odrediti jednačinu simetrale ugla izmed u pravih a 1 x + b 1 y = c 1 i a 2 x + b 2 y = c Odrediti koordinate centra upisane kružnice u trougao sa temenima A(3, 4), B(0, 8) i C(0, 0).
5 3 Konusni preseci 3.1 Kružnica 35. Odrediti poluprečnik i centar kružnice 2x 2 + 2y 2 28x + 12y = 0 i nacrtati je. 36. Odrediti poluprečnik i centar kružnice koja prolazi kroz tačke (1, 0), (0, 1) i (2, 2) i nacrtati je. 37. Odrediti oblast u ravni u kojoj je x 2 6x + y 2 2y Odrediti jednačinu kružnice čiji je centar ( 2, 1) a prolazi kroz tačku (1, 3). Da li se tačka (1.1, 2.8) nalazi u unutrašnjosti, spoljašnjosti ili na kružnici. 39. Dokazati da se prečnik kružnice vidi iz proizvoljne njene tačke pod pravim uglom. Drugim rečima, pokazati da je svaki periferni ugao nad prečnikom kružnice prav. 40. Neka je data prava prava l jednačinom ax+by+c = 0 i kružnica k jednačinom (x p) 2 +(y q) 2 = r 2. Računajući rastojanje centra kružnice k od prave l, odrediti položaj prave l u odnosu na kružnicu k. 41. (a) Odrediti jednačinu tangente y = kx + n na kružnicu x 2 + y 2 = r 2 kroz tačku P (x 0, y 0 ) koja se nalazi na kružnici ili u njenoj spoljašnjosti. (b) (Optičko svojstvo kružnice) Zrak koji izvire iz centra kružnice, posle odbijanja o nju će se ponovo vratiti u centar. Pokazati da je tangenta normalna na prečnik kružnice u tački dodira. (c) Odrediti jednačinu tangente na kružnicu x 2 + y 2 = 25 u tački (5, 0) i u tački (3, 4). (d) Odrediti jednačinu tangente na kružnicu (x p) 2 +(y q) 2 = r 2 u tački sa kružnice P (x 0, y 0 ). (e) Odrediti jednačinu tangenti iz tačke (8, 8) na kružnicu x 2 + y 2 = 32, zatim odrediti i ugao izmed u dobijenih tangenti. (f) Odrediti jednačine tangenti na kružnicu x 2 + y 2 14y + 32 = 0 iz tačke (5, 4). 42. Odrediti jednačinu kružnice sa centrom u (4, 7) kojoj je prava 3x 4y + 1 = 0 tangenta. 43. Odrediti jednačine tangenti kružnice x 2 +y 2 +5x = 0 koje su normalne na pravu 4x 3y +7 = Odrediti jednačine tangenti na kružnicu (x 2) 2 + (y 1) 2 = 5 u tačkama u kojima kružnica preseca koordinatne ose. 45. Neka je na x osi data tačka A i na y osi tačka B i neka je njihovo med usobno rastojanje a. Pustimo da se tačka A slobodno kreće po x osi a da se tačka B kreće tako da rastojanje izmed u tačaka A i B ostane nepromenjeno. Odrediti koju krivu u ravni odred uju sredine duži AB. 46. Neka su t 1 i t 2 tangente kružnice x 2 + y 2 = r 2 koje je dodiruju u tačkama T 1 i T 2. Ako je T 0 (x 0, y 0 ) tačka preseka pravih t 1 i t 2 onda je xx 0 + yy 0 = r 2 jednačina prave koja prolazi kroz tačke T 1 i T 2. (Napomena: Tačka T 0 (x 0, y 0 ) i prava xx 0 +yy 0 = r 2 su med usobno pol i polara, redom u odnosu na kružnicu x 2 + y 2 = r 2.) 3.2 Parabola 47. Nacrtati date parabole i odrediti im fokus, direktrisu i teme, ako je a) x 2 = 6y i b) x = 3y Parabolu y 2 = 8x translirati za dve jedinice na dole i jednu na desno. Odrediti jednačinu, fokus, direktrisu, osu simetrije i teme novodobijene parabole i nacrtati je.
6 49. Nacrtati parabolu 3x 2 12x + y + 11 = 0 i odrediti joj fokus, direktrisu, osu simetrije i teme. 50. Odrediti oblast u ravni u kojoj je x 2y Pokazati da je 4p širina parabole x 2 = 4py, p > 0 u fokusu, odnosno da je udaljenost tačaka koje se nalaze u preseku prave y = p i parabole jednaka 4p. 52. Neka je data prava y = kx + n i parabola y 2 = 4px. Odrediti koje uslove treba da zadovoljavaju parametri k, n, p R tako da se prava i parabola a) seku u dve tačke, b) seku u jednoj tački i c) nemaju zajedničkih tačaka. 53. (a) Odrediti jednačinu tangente y = kx + n na parabolu y 2 = 4px kroz tačku P (x 0, y 0 ) koja se nalazi na paraboli ili u njenoj spoljašnjosti. (b) Odrediti jednačine tangenti parabole y 2 = 16x koje su od koordinatnog početka udaljene za (Optičko svojstvo parabole) Zrak koji idu paralelno osi simetrije parabole, nakon refleksije o parabolu ulazi u fokus parabole. Neka je data parabola y 2 = 4px i na njoj tačka P (x 0, y 0 ). Označimo sa F fokus date parabole i sa t tangentu date parabole u tački P. Pokazati da se zrak koji ide paralelno x osi duž prave y = y 0 reflektuje o parabolu i nastavlja pravom p(f P ). (Napomena: pokazati da je ugao (tačnije, tangens ugla) izmed u tangente i prave y = y 0 jednak uglu izmed u tangente i prave p(f P ).) 55. Pokazati da je direktrisa parabole geometrijsko mesto tačaka iz kojih se parabola vidi pod pravim uglom. (Napomena: Pokazati da su svake dve tangente na parabolu iz tačke na direktrisi med usobno normalne.) 56. Pokazati da normala na tangentu parabole povučena iz tačke preseka te tangente i tangente koja je paralelna direktrisi, prolazi kroz fokus parabole. 57. Parabola y 2 = 4px i kružnica kojoj je centar na y osi dodiruju pravu y = x + 3 u istoj tački. Odrediti jednačine parabole i kružnice. 58. (Dijametar ili prečnik parabole) Odrediti geometrijsko mesto tačaka koje su sredine paralelnih tetiva parabole. 3.3 Elipsa 59. Nacrtati date elipse i odrediti im fokuse i temena, ako je a) 16x 2 +25y 2 = 400 i b) 3x 2 +2y 2 = Odrediti jednačinu elipse i nacrtati je, ako se zna da su joj a) fokusi (± 2, 0) a temena (±2, 0) i b) fokusi (0, ±4) a temena (0, ±5). 61. Elipsu x y2 = 1 translirati četiri jedinice na desno i tri na gore. Odrediti jednačinu, fokuse, 9 centar, temena i veliku poluosu novodobijene elipse i nacrtati je. 62. Nacrtati elipsu 25x x + 9y y + 36 = 0 i odrediti joj fokuse, centar, temene i veliku poluosu. 63. Odrediti oblast u ravni u kojoj je x 2 + y 2 1 i 4x 2 + y Neka je data elipsa, neka je njen centar O i neka su M 1 i M 2 takve njene tačke da je p(o, M 1 ) p(o, M 2 ). Pokazati da odstojanje ove prave od centra elipse ne zavisi od izbora tačaka M 1 i M 2.
7 65. Neka je data prava y = kx + n i elipsa x2 + y2 = 1. Odrediti koje uslove treba da zadovoljavaju a 2 b 2 parametri k, n, a, b R tako da se prava i elipsa a) seku u dve tačke, b) seku u jednoj tački i c) nemaju zajedničkih tačaka. 66. (a) Odrediti jednačinu tangente y = kx + n na elipsu x2 a 2 + y2 b 2 = 1 kroz tačku P (x 0, y 0 ) koja se nalazi na elipsi ili u njenoj spoljašnjosti. (b) Odrediti jednačine tangenti iz tačke P (14, 1) na elipsu x 2 + 4y 2 = (Optičko svojstvo elipse) Zrak koji izvire iz jednog od fokusa elipse, nakon refleksije o elipsu ulazi u drugi fokus elipse. Neka je data elipsa x2 a 2 + y2 b 2 = 1 i na njoj tačka P (x 0, y 0 ). Označimo sa F 1 i F 2 fokuse date elipse i sa t tangentu date elipse u tački P. Pokazati da se zrak koji izvire iz fokusa F 1 i ide prema tački P reflektuje o elipsu i nastavlja pravom p(p F 2 ) prama fokusu F 2. (Napomena: pokazati da je ugao (tačnije, tangens ugla) izmed u tangente i prave p(p F 1 ) jednak uglu izmed u tangente i prave p(p F 2 ).) 68. Data je elipsa svojom jednačinom x2 + y2 = 1. Neka su t a 2 b 2 1 i t 2 njene tangente u tačkama (a, 0) i ( a, 0), a t 3 njena tangenta u tački (0, b). Neka t 3 seče t 1 i t 2 u tačkama M 1 i M 2, redom. Dokazati da se duž M 1 M 2 iz fokusa elipse vidi pod pravim uglom. 69. U proizvoljnoj tački elipse x2 + y2 = 1 povučena je tangenta t i tangente u tačkama A a 2 b 2 1 (a, 0) i A 2 ( a, 0). Tangenta t seče druge dve tangente u tačkama T 1 i T 2. Dokazati da kružnica konstruisana nad duži T 1 T 2 kao prečnikom prolazi kroz oba fokusa elipse. 70. Odrediti geometrijsko mesto tačaka u ravni iz kojih se elipsa vidi pod pravim uglom. 71. (Dijametar ili prečnik elipse) Odrediti geometrijsko mesto tačaka koje su sredine paralelnih tetiva elipse. 72. Tačka T ( 3 2, 1) je sredina tetive elipse x2 + 4y 2 = 25. Odrediti dužinu te tetive. 3.4 Hiperbola 73. Nacrtati date hiperbole i odrediti im fokuse, temena i asimptote, ako je a) 9x 2 16y 2 = 144 i b) 8y 2 2x 2 = Odrediti jednačinu hiperbole i nacrtati je, ako se zna da su joj a) fokusi (±2, 0) a asimptote y = ± 1 3 x i b) temena (0, ±2) a asimptote y = ± 1 2 x. 75. Hiperbolu x2 16 y2 9 = 1 translirati dve jedinice na desno. Odrediti jednačinu, fokuse, centar, temena i asimptote novodobijene hiperbole. 76. Nacrtati hiperbolu 5y y 4x 2 = 0 i odrediti joj fokuse, centar, temena i asimptote. 77. Odrediti oblast u ravni u kojoj je 4y 2 x 2 4 i 4x 2 + y Neka je data prava y = kx+n i hiperbola x2 y2 = 1. Odrediti koje uslove treba da zadovoljavaju a 2 b 2 parametri k, n, a, b R tako da se prava i hiperbola a) seku u dve tačke, b) seku u jednoj tački i c) nemaju zajedničkih tačaka. 79. (a) Odrediti jednačinu tangente y = kx + n na hiperbolu x2 a 2 y2 b 2 = 1 kroz tačku P (x 0, y 0 ) koja se nalazi na hiperboli ili u njenoj spoljašnjosti. (b) U tačkama preseka prave x + y = 2 i hiperbole 2x 2 y 2 = 8 su povučene tangente na hiperbolu. Odrediti ugao izmed u tih tangenti.
8 80. (Optičko svojstvo hiperbole) Zrak koji izvire iz jednog od fokusa hiperbole, nakon refleksije o hiperbolu izgleda kao da izvire iz drugog fokusa. Neka je data hiperbola x2 a 2 y2 b 2 = 1 i na njoj tačka P (x 0, y 0 ). Označimo sa F 1 i F 2 fokuse date hiperbole i sa t tangentu date elipse u tački P. Pokazati da se zrak koji izvire iz fokusa F 1 i ide prema tački P, koja se nalazi na onoj grani hiperbole koja odgovara fokusu F 1, reflektuje o hiperbolu i nastavlja pravom p(p F 2 ) ali udaljavajući se od fokusa F 2. (Napomena: pokazati da je ugao (tačnije, tangens ugla) izmed u tangente i prave p(p F 1 ) jednak uglu izmed u tangente i prave p(p F 2 ).) 81. Data je hiperbola svojom jednačinom x2 y2 = 1. Neka je t njena tangenta koja je dodiruje a 2 b 2 u tački T. Neka t seče asimptote hiperbole u tačkama M 1 i M 2. Dokazati da je T središte duži M 1 M Neka proizvoljna tangenta hiperbole date jednačinom x2 y2 = 1 seče njene tangente koje su a 2 b 2 paralelne sa y osom u tačkama M 1 i M 2. Dokazati da se duž M 1 M 2 vidi iz fokusa pod pravim uglom. 83. Odrediti geometrijsko mesto tačaka u ravni koje su (osno) simetrične jednom od fokusa hiperbole u odnosu na sve tangente te hiperbole. 84. (Dijametar ili prečnik hiperbole) Odrediti geometrijsko mesto tačaka koje su sredine paralelnih tetiva hiperbole. 3.5 Konusni preseci i ekscentricitet 85. Neka je u ravni data prava x = d i tačka F (c, 0), c, d > 0. Neka je D projekcija tačke P (x, y) na pravu x = d. Odrediti geometrijsko mesto tačaka P (x, y) u ravni tako da je P F = ep D, ako je a) e (0, 1) i b) e > Odrediti ekscentricitet i nacrtati fokuse i direktrise elipse ako je a) 6x 2 +9y 2 = 54 i b) 2x 2 +y 2 = Odrediti ekscentricitet i nacrtati fokuse i direktrise hiperbole ako je a) x 2 y 2 = 1 i b) 8y 2 2x 2 = Odrediti standardnu jednačinu centralne elipse ako su joj a) fokusi F (±8, 0) i ekscentricitet e = 0.2 i b) temena T (0, ±70) i ekscentricitet e = Odrediti standardnu jednačinu centralne hiperbole ako su joj a) fokusi F (0, ±5) i ekscentricitet e = 1.25 i b) temena T (±2, 0) i ekscentricitet e = Odrediti ekscentricitet i standardnu jednačinu centralne elipse ako joj je fokus ( 2, 0) a direktrisa x = Odrediti ekscentricitet i standardnu jednačinu centralne hiperbole ako joj je fokus ( 6, 0) a direktrisa x = Odrediti fokus i direktrisu parabole y = ax 2 + bx + c. 93. Nacrtati oblik orbite Plutona ako se zna da mu je ekscentricitet e = Krajnje tačke male i velike ose elipse su (1, 1), (3, 4), (1, 7) i ( 1, 4). Nacrtati elipsu, odrediti joj standardnu jednačinu, zatim odrediti fokuse, direktrise i ekscentricitet date elipse. 95. Odrediti jednačinu elipse eksecntriciteta 2 3 odgovarajući fokus. tako da joj je prava x = 9 direktrisa a tačka (4, 0)
9 96. Ekscentricitet hiperbole je 3 2, a jedan od fokusa je tačka (1, 3) i njemu odgovarajuća direktrisa je prava y = 2. Odrediti jednačinu date hiperbole. 97. Odrediti konstante a, b i c tako da je jednačinom 4x 2 + y 2 + ax + by + c = 0 data elipsa kojoj je x osa tangenta u koordinatnom početku i koja prolazi kroz tačku ( 1, 2). Odrediti i ekscentricitet dobijene elipse. 98. Odrediti geometrijsko mesto tačaka u ravni kod kojih je odnos udaljenosti od tačke A(1, 0) i od prave x = 9 jednak Konusni preseci kao kvadratne krive 99. Odrediti kom konusnom preseku odgovaraju sledeće kvadratne jednačine: (a) 2x 2 y 2 + 4xy 2x + 3y = 6; (b) x 2 3xy + 3y 2 + 6y = 7; (c) 3x xy + 12y x 9y + 72 = Rotirati koordinatne ose (x i y) tako da u novodobijenim koodrinatama (x i y ) nestane mešoviti član (B x y ) date kvadratne jednačine. Zatim nacrtati dobijene konusne preseke u novom koordinatnom sistemu. (a) x 2 + xy + y 2 = 1; (b) 3x 2 2 3xy + y 2 = 1; (c) xy y x + 1 = Pokazati da je B 2 4AC = B 2 4A C, A + C = A + C i D 2 + E 2 = D 2 + E Neka je data jednačina x 2 + 4xy + 4y 2 + 6x + 12y + 9 = 0. Odrediti da li data jednačina opisuje elipsu, parabolu ili hiperbolu. Pokazati da je zapravo tom jednačinom data prava 2y = x Odrediti ekscentricitet, fokuse i direktrise hiperbole xy = Proveriti da li postoji nedegenerisani konusni presek Ax 2 + Bxy + Cy 2 + Dx + Ey + F = 0 tako da zadovoljava sve navedene osobine: 1. simetričan je u odnosu na koordinatni početak, 2. prolazi kroz tačku (1, 0) i 3. prava y = 1 mu je tangenta u tački ( 2, 1).
10 4 Parametrizacija krivih u ravni 105. Odrediti parametrizacije sledećih krivih u ravni (p, q, k, a, b, r su dati parametri) (a) y = q + k(x p); (b) (x p) 2 + (y q) 2 = r 2 ; (c) b 2 (x p) 2 + a 2 (y q) 2 = a 2 b 2 ; (d) b 2 (x p) 2 a 2 (y q) 2 = a 2 b 2 ; (e) y = q + (x p) Nacrtati u ravni krive date svojim parametrizacijama: (a) x = cos(π t), y = sin(π t), (b) x = 4 sin t, y = 2 cos t, t [0, π]; t [0, π]; (c) x = t, y = t, t 0; (d) x = 1 cos 2 t 1, y = tg t, t ( π 2, π 2 ); (e) x = 1 cos t, y = tg t, t ( π 2, π 2 ); (f) x = 2t 5, y = 4t 7, t R; (g) x = 1 t, y = 1 + t, t R; (h) x = t, y = 4 t 2, t [0, 2]; (i) x = t + 1, y = t, t Odrediti tačku na paraboli x = t, y = t 2, t R koja je najbliža tački (2, 1 2 ) Odrediti tačku na elipsi x = 2 cos t, y = sin t, t [0, 2π] koja je najdalja od tačke ( 3 4, 0) (Kriva veštice Anjezi) Neka je data kružnica poluprečnika 1 sa centrom u (0, 1). Proizvoljnu tačku A na pravoj y = 2 povežemo sa koordinatnim početkom O i sa B obeležimo presek date kružnice i duži OA. Tačka P se dobija kao presek vertikalne prave kroz tačku A i horizontalne kroz tačku B. Odrediti jednačinu krive koja opisuje položaj tačke P u ravni dok tačka A ide duž prave y = 2. (Napomena: Ime krive je nastalo kao greška pri prevodu sa latinskog, pravilan prevod bi bio uže koje vraća jedro. Mogu se koristiti sledeće činjenice: AB OA = (AQ) 2, Q(0, 2), zatim za tačku P (x, y) važi x = AQ, y = 2 AB sin t, gde je t ugao koji duž OA gradi s pozitivnim delom x ose.) 110. (Involuta kružnice) Ako zicu namotanu oko kalema (kružnice) pustimo da se odmota, njen kraj će prilikom odmotavanja opisati involutu kružnice u ravni (ovde se zanemaruje debljina zice). Neka je kalem kružnica x 2 + y 2 = 1, a kraj zice neka je tačka P (x, y) koja je u početnom momentu, dok je još žica namotana (1, 0). Pri odmotavanju žica je uvek tangentna na kružnicu u tački žice Q koja poslednja još uvek dodiruje kružnicu. Neka je sa t obeležen ugao koji gradi duž OQ sa pozitivnim delom x ose. Odrediti parametarske jednačine involute kružnice izražavajući koordinate tačke P (x, y) u zavisnosti od t, t (Hipocikloida) Neka se kružnica kotrlja unutar date veće kružnice. Proizvoljna tačka P na kružnici koja se kotrlja opisuje hipocikloidu unutar velike kružnice. Neka je velika fiksirana kružnica data sa x 2 + y 2 = a 2 i neka je poluprečnik male kružnice koja se kotrlja b i neka je njen centar obeležen sa C. Neka je u početnom momentu pozicija posmatrane tačke P (x, y) u A(a, 0). Odrediti parametarsku jednačinu hipocikloide koristeći kao parametar ugao θ koji gradi duž OC sa pozitivnim delom x ose.
11 5 Polarne koordinate 112. Ucrtati tačke date svojim polarnim koordinatama, a zatim odrediti i njihove pravougle koordinate: a) (2, 0), b) (2, π), c) (2, π/2), d) (2, π/2), e) (2, π/4), f) (2, π/3) Nacrtati date skupove opisane polarnim koordinatama (r, θ) : a) r = 2, b) r 1, c) 1 r 2, d) θ = π/6, 1 r 2, e) π/6 θ 2π/3, r 2, f) 0 θ π, r = Za date jednačine u polarnim koordinatama (r, θ) odrediti njihove ekvivalente u pravouglim koordinatam (x, y) i nacrtati odgovarajuće grafike: a) r cos θ + r sin θ = 1, b) r 2 = 1, c) r 2 = 4r sin θ, d) r 2 sin(2θ) = 2, e) r sin θ = ln r + ln(cos θ), f) r = 3 cos θ, g) r = 2 cos θ sin θ, h) r sin(θ + π/6) = Za date jednačine u pravouglim koordinatam (x, y) odrediti njihove ekvivalente u polarnim koordinatama (r, θ) i nacrtati odgovarajuće grafike: a) x 2 +y 2 = 4, b) x 2 y 2 = 1, c) x2 9 + y2 4 = 1, d) y 2 = 4x (Lemniskata) Nacrtati sledeće krive u ravni date jednačinama u polarnim koordinatama: a) r 2 = cos(2θ), b) r 2 = cos(2θ), c) r 2 = 4 sin(2θ) Inverzija u odnosu na kružnicu r = 1, θ [0, 2π] je preslikavanje koje tački u polarnim koordinatama (r, θ) dodeljuje tačku (1/r, θ). Pokazati da se inverzijom jedinična ravnostrana hiperbola (a = b = 1) slika u lemniskatu (Limaçon) Nacrtati četiri osnovna oblika limason krive: a) r = 1/2 + cos θ (ovde koristiti konvenciju za r < 0), b) r = 1 cos θ, c) r = 3/2 + cos θ, d) r = 2 + cos θ. (Napomena: Limaçon je reč francuskog porekla i označava organ čula sluha - kohlea ili puž smešten u unutrašnjem uvu. Opšti oblik limason krive je r = a ± b cos θ ili r = a ± b sin θ.) 119. Nacrtati sledeće oblasti u ravni date nejednakostima u polarnim koordinatama: a) 0 r 2 2 cos θ, b) 0 r 2 cos θ Nacrtati sledeće krive u ravni: a) r = cos(θ/2), θ [ π, π], b) r = 1 + cos(θ/2), θ [0, 2π], c) r = 1 + cos(θ/2), θ [0, 4π], d) r 2 = sin θ, θ [0, 2π] (Spirale) Nacrtati: a) spiralu: r = θ, θ 0, b) logaritamsku spiralu: r = e θ, θ R, c) hiperboličnu spiralu: r = 1 θ, θ > Odrediti polarne jednačine konusnih preseka sa jednim fokusom u koordinatnom početku, datih ekscentricitetom i direktrisom: a) e = 1, x = 2, b) e = 5, y = 6, c) e = 1 4, x = Odrediti polarnu jednačinu parabole sa fokusom u (0, 0) i direktrisom r cos(θ π/2) = (a) Neka je data elipsa velike ose a i ekscenticiteta e. Neka je fiksiran jedan od njenih fokusa F. Pokazati da je najmanje rastojanje tačke sa elipse od fokusa F jednako a(1 e) a najveće a(1 + e). (b) Halejeva kometa se kreće oko Sunca po eliptičnoj putanji, gde je a = astronomskih jedinica i e = 0.97, tako da se Sunce nalazi u jednom od fokusa eliptične putanje. Odrediti koja je najmanja a koja najveća udaljenost Halejeve komete od Sunca Jednačina elipse, parabole i hiperbole u polarnim koordinatama Neka se tačka F nalazi u koordinatnom početku i neka je data prava x = k, k > 0. Pokazati da je jednačinom ek r = 1 + e cos θ, k > 0, data: za e (0, 1) elipsa; za e = 1 parabola; za e > 1 hiperbola čiji je fokus tačka F, odgovarajuća direktrisa je prava x = k i ekscentricitet je e.
12 6 Vektorska algebra 6.1 Vektori u ravni, zbir vektora, množenje vektora skalarom 126. Neka su a, b i c proizvoljni vektori i α, β R. Pokazati (a) a + ( b + c ) = ( a + b ) + c (b) a + 0 = 0 + a = a (c) a + ( a ) = ( a ) + a = 0 (d) a + b = b + a (e) α( a + b ) = α a + α b (f) α(β a ) = (αβ) a (g) (α + β) a = α a + β a (h) 1 a = a. (Napomena: Algebarska struktura, sa definisaniom operacijom sabiranja i množenja skalarom, koja zadovoljava gore navedene uslove se naziva vektorski prostor.) 127. Neka su u ravni date tačke A, B i C koje formiraju trougao. Neka je u = AB i v = AC i neka je tačka P sredina stranice BC. Izraziti vektor a = AP preko vektora u i v Izraziti vektor P 3 P 4 ako je tačka P 3 (1, 3) a tačka P 4 je sredina duži P 1 P 2 gde je P 1 (2, 1) i P 2 ( 4, 3) Odrediti zbir vektora AB i CD ako je A(1, 1), B(2, 0), C( 1, 3) i D( 2, 2). Nacrtati i odrgovarajuću sliku u pravouglom koordinatnom sistemu (a) Za dati vektor AB = 3 i j, ako je tačka A(2, 9) odrediti koordinate tačke B. (b) Za dati vektor P Q = 6 i 4 j, ako je tačka Q(3, 3) odrediti koordinate tačke P Odrediti jedinične vektore koji su kolinearni i jedinične vektore koji su normalni vektoru u = i + 3 j Neka su dati vektori u = i 2 j, v = 2 i + 3 j i w = i + j. Izraziti vektor u = v 1 + w 1 gde je vektor v 1 kolinearan vektoru v a w 1 vektoru w Ptica poleće iz svog gnezda i leti 5 km pod uglom od 60 severno od pravca istoka, i tu se odmori na drvetu. Zatim leti 10 km u pravcu jugoistoka i sleti na vrh telefonskog stuba. Odrediti koordinate položaja drveta na kom se ptica odmarala, kao i koordinate položaja telefonskog stuba na kojem se ptica zaustavila ako se gnezdo nalazi u koordinatnom početku (jedna koordinatna jedinica odgovara 1 km) Neka su u ravni date tačke P (x 1, y 1 ) i Q(x 2, y 2 ). Upotrebom vektora odrediti koordinate sredine duži P Q Upotrebom vektora pokazati da je srednja linija trougla paralelna odgovarajućoj stranici trougla i da je duplo manje dužine Dokazati upotrebom vektora da su središta P, Q, R, S stranica AB, BC, CD, DA proizvoljnog četvorougla ABCD temena paralelograma Dokazati vektorski da je srednja linija trapeza paralelna njegovim osnovicama i da njena dužina jednaka polovini zbira dužina osnovica trapeza.
13 138. Neka je ABCDEF konveksan šestougao takav da je AB DE i neka su K i L središta duži odred enih središtima preostalih parova naspramnih stranica. Dokazati da je K L ako i samo ako je AB = ED Dokazati korišćenjem vektora da se dijagonale paralelograma polove Tačke P i Q su središta stranica BC i CD, redom, paralelograma ABCD. Prikazati vektore BC i CD pomoću vektora AP i AQ Neka su tačke S i T središta dijagonala AC i BD četvorougla ABCD. Dokazati da je 2 ST = AB + CD = AD + CB U ravni postoje dva linearno nezavisna (nekolinearna) vektora. 6.2 Vektori u prostoru, zbir vektora, množenje vektora skalarom 143. Izraziti vektor u = 9 i 2 j + 6 k kao proizvod njegovog intenziteta i vektora pravca Odrediti vektor intenziteta 7 u pravcu vektora a = 12 i 5 k Odrediti vektor dužine 5 u smeru suprotnom od vektora b = 2 i 3 j + 6 k Neka su u prostoru date tačke P (x 1, y 1, z 1 ) i Q(x 2, y 2, z 2 ). Upotrebom vektora odrediti koordinate sredine duži P Q Neka su date tačke P 1 (1, 4, 5) i P 2 (4, 2, 7). Odrediti vektor P 1 P 2, udaljenost tačaka P 1 i P 2 i koordinate središta duži P 1 P Neka je AB = i + 4 j 2 k. Odrediti koordinate tačke A ako je B(5, 1, 3) Odrediti udaljenost tačke P (x, y, z) od y ose i od yz ravni Odrediti vektor položaja težista trougla sa temenima A(1, 1, 2), B(2, 1, 3) i C( 1, 2, 1) Pokazati da su vektori (1, 0, 1), (1, 1, 0) i (1, 0, 0) linearno nezavisni (dakle, mogu zameniti bazu i, j i k ), zatim izraziti vektor (2, 3, 4) preko datih vektora. 6.3 Skalarni proizvod vektora 152. Neka su dati vektori a = 2 i 4 j + 5 k i b = 2 i + 4 j 5 k. Odrediti a b, a, b i ugao izmed u vektora a i b. Zatim odrediti i proj a b kao i skalarnu komponentu projekcije vektroa b na vektor a Napisati vektor b = 3 j + 4 k kao sumu vektora paralelnog sa a = i + j i normalnog na a Dokazati nejednakost trougla u + v u + v Dokazati Koši-Švarcovu nejednakost u v u v. Zatim, ispitati pod kojim uslovima važi jednakost Dokazati zakon paralelograma u + v 2 + u v 2 = 2 u v Osenčiti u ravni oblast kojoj pripadaju tačke (x, y) tako da je (x i +y j ) v 0, za dati vektor v u ravni Da li za skalarni proizvod važi zakon skraćivanja, tj. da li iz a b 1 = a b 2 i a 0 sledi b1 = b 2?
14 159. Neka su u 1 i u 2 med usobno normalni vektori. Ako je v = a u 1 + b u 2, odrediti a, b R Korišćenjem vektora i skalarnog proizvoda vektora dokazati kosinusnu teoremu: c 2 = a 2 + b 2 2ab cos θ, gde su a, b i c stranice trougla, a θ ugao izmed u stranica a i b Pokazati pomoću vektora da su dijagonale paralelograma normalne ako i samo ako je taj paralelogram romb Korišćenjem vektora pokazati da dijagonale paralelograma polove njegove unutrašnje uglove ako i samo ako je taj paralelogram romb Odrediti vektor koji polovi ugao izmed u vektora a i b Pokazati da se visine trougla seku u jednoj tački Neka su A, B, C i D proizvoljne tačke u prostoru. Pokazati da je tada AB CD + AC DB + AD BC = (Uglovi pravca) Uglovi pravca α, β i γ vektora v = a i +b j +c k se definišu kao uglovi izmed u vektora v i pozitivnog dela x, y i z ose, redom (α, β, γ [0, π]). Pokazati da je cos α = a v, cos β = b v, cos γ = c v, kao i da ako je v jedinični vektor onda je v = cos α i + cos β j + cos γ k Odrediti koliki se rad izvrši da bi se telo pomerilo iz koordinatnog početka do tačke (1, 1, 1) ako ga pomera sila F = 5 k Koliki rad izvršimo (izraziti u J = mn) dok vučemo sanduk 20 metara duž pristaništa ako ga vučemo silom od 200 N pod uglom od 30 od pravca kretanja sanduka (a) Pokazati da je vektor v = a i + b j normalan na pravu ax + by = c. (b) Pokazati da je vektor v = a i + b j paralelan sa pravom bx ay = c. (Napomena: koristiti koeficijente pravaca vektora i prave.) 170. (a) Odrediti pravu normalnu vektoru v = i + 2 j koja prolazi kroz tačku P (2, 1). Nacrtati odgovarajući crtež. (b) Odrediti pravu paralelnu vektoru v = i j koja prolazi kroz tačku P ( 2, 1). Nacrtati odgovarajući crtež Odrediti oštri ugao koji grade prave 3x + y = 5 i 2x y = Vektorski i mešoviti proizvod vektora 172. Odrediti a b i b a ako je a) a = 2 i 2 j k i b = i k ; b) a = i + j k i b = 0 ; c) a = i j i b = j k Nacrtati u koordinatnom sistemu i odrediti a b i b a ako je a) a = 2 i j i b = i +2 j ; b) a = i k i b = j Odrediti površinu trougla čija su temena P, Q i R, kao i jediničnu normalu na ravan r(p QR) ako je P ( 2, 2, 0), Q(0, 1, 1) i R( 1, 2, 2) Odrediti formulu za računanje površine trougla sa temenima u xy ravni datih sa (0, 0), (a 1, a 2 ) i (b 1, b 2 ).
15 176. Odrediti površinu paralelograma smeštenog u xy ravni čija su temena ( 1, 2), (2, 0), (7, 1) i (4, 3) Neka je a = 5 i j + k, b = j 5 k i c = 15 i + 3 j 3 k. Da li su neki od navedenih vektora med usobno paralelni ili normalni? 178. Neka su vektori e 1 i e 2 med usobno nekolinearni i neka je a = 3 e e 2 i b = e 1 e 2. Odrediti vektor a b pomoću vektora e 1 i e 2. Odrediti zatim i a b ako je e 1 = 3, e 2 = 2 i ugao izmed u vektora e 1 i e 2 je π Da li za vektorski proizvod važi zakon skraćivanja, tj. da li iz a b 1 = a b 2 i a 0 sledi b1 = b 2? 180. Da li iz a b 1 = a b 2 i a b 1 = a b 2 za a 0 sledi b 1 = b 2? 181. Odrediti moment sile M kao i njen intenzitet koji nastaje dejstvom sile F jačine F = 120N koja deluje pod uglom od 135 u odnosu na polugu dužine r = 20cm Odrediti mešoviti proizvod ( a b ) c kao i zapreminu paralelepipeda odred enog datim vektorima ako je a = i + j 2 k, b = i k i c = 2 i + 4 j 2 k Koristeći se samo skalarnim i vektorskim proizvodom od datih vektora a, b i c konstruisati a) vektor normalan na vektore a b i a c ; b) vektor normalan na vektore a + b i a b ; c) vektor dužine a u pravcu vektora b i d) površinu paralelograma odred enog vektorima a i c Pokazati za važi ( x y ) z = ( x z ) y ( y z ) x Dokazati Jakobijev identitet ( x y ) z + ( y z ) x + ( z x ) y = Dokazati da važi ( a b ) ( b c ) = (( a b ) c ) b Dokazati Lagranžov identitet ( x y ) ( z t ) = ( x z )( y t ) ( y z )( x t ).
16 7 Jednačine prave i ravni u prostoru 188. Odrediti prametarsku jednačinu prave koja prolazi: (a) kroz tačku P (3, 4, 1) i paralelna je vektoru v = i + j + k ; (b) kroz tačke P (1, 2, 1) i Q( 1, 0, 1); (c) kroz koordinatni početak i paralelna je vektoru v = 2 j + k ; (d) kroz tačku P (3, 2, 1) i paralelna je pravoj x = 1 + 2t, y = 2 t, z = 3t; (e) kroz tačku P (2, 4, 5) i normalna je na ravan 3x + 7y 5y = 21; (f) kroz tačku P (2, 3, 0) i normalna je na vektore u = i + 2 j + 3 k i v = 3 i + 4 j + 5 k ; (g) z osom Odrediti parametrizaciju duži koja spaja tačke P (0, 2, 0) i Q(3, 0, 0) Odrediti jednačinu ravni koja: (a) prolazi kroz tačku P (0, 2, 1) i normalna je na vektor n = 3 i 2 j k ; (b) prolazi kroz tačku P (1, 1, 3) i paralelna je ravni 2x + y + z = 7; (c) prolazi kroz tačke P (1, 1, 1), Q(2, 0, 2) i R(0, 2, 1); (d) prolazi kroz tačku P (2, 4, 5) i normalna je na pravu x = 5 + t, y = 1 + 3t, z = 4t; (e) koja je odred ena pravama x = 2t+1, y = 3t+2, z = 4t+3 i x = s+2, y = 2s+4, z = 4s 1 i odrediti tačku preseka datih pravih; (f) kroz tačku P (2, 1, 1) i normalna je na pravu u preseku ravi 2x+y z = 3 i x+2y +z = 2; (g) prolazi kroz tačke P (1, 2, 3) i Q(3, 2, 1) i normalna je na ravan 4x y + 2z = Odrediti udaljenost tačke P (2, 1, 1) od prave x = 2t, y = 1 + 2t, z = 2t Odrediti udaljenost tačke P (2, 2, 3) od ravni 2x + y + 2z = Odrediti udaljenost izmed u ravni x + 2y + 6z = 1 i x + 2y + 6z = Odrediti udaljenost izmed u prave x = 2 + t, y = 1 + t, z = t i ravni x + 2y + 6z = Odrediti ugao izmed u ravni x + y = 1 i 2x + y 2z = Odrediti tačku preseka prave x = 1 t, y = 3t, z = 1 + t i ravni 2x y + 3z = Odrediti jednačinu prave u preseku ravni 3x 6y 2z = 3 i 2x + y 2z = Odrediti presek prave x = 1 + 2t, y = 1 t, z = 3t sa koordinatnim ravnima Da li je prava x = 1 2t, y = 2 + 5t, z = 3t paralelna ravni 2x + y z = 8? Objasniti odgovor Neka su date tri prave x = 3+2t, y = 1+4t, z = 2 t, zatim x = 1+4s, y = 1+2s, z = 3+4s i x = 3 + 2r, y = 2 + r, z = 2 + 2r. Odrediti koje dve od njih su paralelna, koje normalne a koje mimoilazne Odrediti jednačinu simetralne ravni duži AB gde je A(a 1, a 2, a 3 ) i B(b 1, b 2, b 3 ) Odrediti tačku B simetričnu tački A(a 1, a 2, a 3 ) u odnosu na ravan Ax + By + Cz + D = Odrediti jednačinu normale iz tačke A(1, 2, 3) na pravu x 2 3 = y 4 = z Data je prava x 6 a 1 = z 1 0 i ravan x + y 2z = 2. Odrediti parametre a, b R tako da data prava pripada datoj ravni. = y b
17 205. Neka je data prava p kao presek ravni x 2y + z 1 = 0 i 2x + y z 3 = 0 i prava q data sa. Odrediti parametar m tako da se prave p i q seku. x 4 2 = y 3 1 = z 2 m 206. Odrediti jednačinu prave koja seče prave x 1 (4, 0, 1). 2 = y+3 4 = z 5 3 i x 5 = y 2 1 = z+1 2 i prolazi kroz tačku x Data je ravan α : 2x + 3y z = 1 i prava p : 2 = z 1. Odrediti projekciju p prave p na ravan α. Zatim odrediti tačku prave p koja je najbliža koordinatnom početku. 1 = y 3
18 8 Cilindri i kvadratne površi 208. Nacrtati sledeće cilindre: a) x 2 + z 2 = 4; b) z = y 2 1; c) 4x 2 + y 2 = 36 i d) yz = Nacrtati sledeće kvadratne površi: (a) elipsoide 9x 2 + 4y z 2 = 36 i 4x 2 + 4y 2 + z 2 = 16; (b) paraboloide z = 18 x 2 9y 2 i z = x 2 + 9y 2 ; (c) konuse y 2 + z 2 = x 2 i 9x 2 + 4y 2 = 36z 2 ; (d) hiperboloide 9y 2 + 4z 2 9x 2 = 36 i y 2 x 2 4z 2 = 4; (e) hiperbolične paraboloide y 2 x 2 = z i x 2 y 2 = z Nacrtati sledeće površi: (a) x 2 + y 2 + z 2 = 4; (b) z = 1 + y 2 x 2 ; (c) y 2 z 2 = 4; (d) y = (x 2 + z 2 ); (e) z 2 4x 2 4y 2 = 4; (f) z = x 2 y 2 1; (g) 9x y 2 = 4z Posmatrajmo bure koje je postavljeno uspravno (duž z ose) u pravouglom koordinatnom sistemu. Bure je oblika elipsoida i to tako da su linije nivoa pralelne xy ravni kružnice. Najveća kružnica je poluprečnika R i koordinatni početak je smešten u centar te kružnice (dakle, nalazi se u ravni z = 0). Baze bureta (dno i poklopac) su takod e kružnice poluprečnika r < R i nalaze se u ravnima z = h i z = h. Odrediti jednačinu površi koja odred uje zid datog bureta. Šta dobijamo ako je r = R? 212. Presek hiperboličnog paraboloida y2 b 2 fokus. x2 a 2 = z c i ravni y = y 1 je parabola. Odrediti joj teme i 213. (a) Proveriti da li svaki put kada presečemo kvadratne površi ravnima paralelnim koordinatnim ravnima dobijamo kvadratne krive (konusne preseke). (b) Proveriti šta se dobija kada presečemo kvadratnu površ proizvoljnom ravni u prostoru (Stereografska projekcija) Neka je data centralna jedinična sfera i neka je sa N obeležen njen severni pol N(0, 0, 1). Odrediti projekcije tačaka sfere (izuzev tačke N) iz severnog pola N na xy ravan Dokazati da kroz svaku tačku jednodelnog hiperboloida x2 čitave pripadaju tom hiperboloidu. + y2 z2 a 2 b 2 c 2 = 1 prolaze dve prave koje
19 9 Cilindrične i sferne koordinate 216. Date jednačine i nejednačine u pravouglim koordinatama prebaciti u cilindrične i sferne koordinate i odrediti koje površi su njima odred ene: (a) z = 2; (b) x 2 + y 2 = 5; (c) z = x 2 + y 2, z 1; (d) x 2 + y 2 + (z 1 2 )2 = 1 4 ; (e) x 2 + y 2 + (z 1) 2 = 1, z Date jednačine i nejednačine u cilindričnim koordinatama prebaciti u pravougle i sferne koordinate i odrediti koje površi su njima odred ene: (a) r = 0; (b) z = 0; (c) r 2 + z 2 = 4, z 2; (d) z = 4 4r 2, 0 r 1; (e) z = 4 r, 0 r 4; (f) z + r 2 cos(2θ) = 0; (g) z 2 r 2 = Date jednačine i nejednačine u sfernim koordinatama prebaciti u pravougle i cilindrične koordinate i odrediti koje površi su njima odred ene: (a) ρ sin φ cos θ = 0; (b) tg 2 φ = 1; (c) ρ = 3, π 3 φ 2π 3 ; (d) φ = π 2, 0 ρ Odrediti pravougle koordinate centra sfere date a) cilindričnim koordinatama r 2 +z 2 = 4r cos θ+ 6r sin θ + 2z i b) sfernim koordinatama ρ = 2 sin φ(cos θ 2 sin θ) Odrediti skup u prostoru koji zadovoljava sledeće jednačine u cilindričnim koordinatama: a) r = 2 sin θ i b) r = 1 cos θ Odrediti skup u prostoru koji zadovoljava sledeće jednačine u sfernim koordinatama: a) ρ = 1 cos φ i b) ρ = 1 + cos φ (Ravan u cilindričnim i sfernim koordinatama) (a) Pokazati da ravan čija je jednačina z = c, c 0 data u pravouglim i cilindričnim koordinatama, u sfernim koordinatama ima jednačinu ρ = (b) Odrediti jednačinu xy ravni u sfernim koordinatama. c cos φ. (c) Pokazati da ravni normalne na x osu u cilindričnim koordinatama zadovoljavaju jednačinu r = a cos θ. (d) Pokazati da ravni normalne na y osu u cilindričnim koordinatama zadovoljavaju jednačinu r = b sin θ. (e) Odrediti jednačinu oblika r = f(θ) u cilindričnim koordinatama za ravan ax+by = c, c Naći jednačinu oblika ρ = f(φ) u sfernim koordinatama koja opisuje cilindar x 2 + y 2 = a 2.
20 224. (Simetrije) (a) Koju simetriju nosi površ data jednačinom r = f(z) u cilindričnim koordinatama? (b) Koju simetriju nosi površ data jednačinom ρ = f(φ) u sfernim koordinatama? 225. (Torus) Površ torus nastaje rotacijom kružnice u yz ravni, poluprečnika b > 0 sa centrom u tački (0, a, 0), a > b > 0, oko z ose. Odrediti jednačninu torusa koristeći pravougle, cilindrične i sferne koordinate.
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Analitička geometrija 1. Tačka 1. MF000 Neka su A(1, 1) i B(,11) tačke u koordinatnoj ravni Oxy. Ako tačka S deli duž AB
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija
1 Analitička geometrija Neka su dati vektori a = a 1 i + a j + a 3 k = (a 1, a, a 3 ), b = b 1 i + b j + b 3 k = (b 1, b, b 3 ) i c = c 1 i + c j + c 3 k = (c 1, c, c 3 ). Skalarni proizvod vektora a i
Διαβάστε περισσότεραGlava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet.
Glava 1 Vektori U mnogim naukama proučavaju se vektorske i skalarne veličine. Skalarna veličina je odred ena svojom brojnom vrednošću u izabranom sistemu jedinica. Takve veličine su temperatura, težina
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Planimetrija. Sličnost trouglova. GF 000 Dužine stranica trougla su 5cm, cm i 8cm. Dužina najduže stranice njemu sličnog
Διαβάστε περισσότεραIspit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1
Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραElementarni zadaci iz Euklidske geometrije II
Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II Sličnost trouglova 1. Neka su dati krugovi k 1 (O 1, r 1 ), k 2 (O 2, r 2 ) i k 3 (O 3, r 3 ) takvi da k 1 dodiruje krug k 2 u tački P, k 2 dodiruje krug k
Διαβάστε περισσότεραTAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)
TAČKA i PRAVA Najpre ćemo se upoznati sa osnovnim formulama i njihovom primenom.. Rastojanje između dve tačke Ako su nam date tačke Ax (, y) i Bx (, y ), onda rastojanje između njih računamo po formuli
Διαβάστε περισσότεραGeometrija (I smer) deo 1: Vektori
Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Vektori i linearne operacije sa vektorima Definicija Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih duži. Kažemo
Διαβάστε περισσότεραKonstruktivni zadaci. Uvod
Svaki konstruktivni zadatak ima četri dijela: 1. Analiza 2. Konstrukcija 3. Dokaz 4. Diskusija Konstruktivni zadaci Uvod U analizi pretpostavimo da je zadatak riješen, i na osnovu slike (skice) rješenja,
Διαβάστε περισσότεραZbirka rešenih zadataka iz Matematike I
UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA Tatjana Grbić Silvia Likavec Tibor Lukić Jovanka Pantović Nataša Sladoje Ljiljana Teofanov Zbirka rešenih zadataka iz Matematike I Novi Sad, 009. god.
Διαβάστε περισσότεραZadaci iz Geometrije 4
Zadaci iz Geometrije 4 - za rad na vežbama - 3. maj 2017. 1 Stereometrija 1. Data je kocka ABCDA 1 B 1 C 1 D 1 ivice a. Dokazati da je tetraedar ACB 1 D 1 pravilan i odrediti mu dužinu ivice. 2. Dat je
Διαβάστε περισσότεραAko prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:
Refleksija S φ u odnosu na pravu kroz koordinatni početak Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu: ( ) ( ) ( ) x cos 2φ
Διαβάστε περισσότεραZadaci iz Nacrtne geometrije (drugi semestar)
Zadaci iz Nacrtne geometrije (drugi semestar) Srdjan Vukmirović August 19, 2003 Aksiome projektivne geometrije P1 Za ma koje 2 tačke A i B postoji tačno jedna prava a = AB kojoj pripadaju tačke A i B.
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραZadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.
Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana. Zadatak 2 Dokazati da se visine trougla seku u jednoj tački ortocentar. 1 Dvostruki vektorski proizvod Važi
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραO trouglu. mr Radmila Krstić, asistent Prirodno-matematički fakultet, Niš
O trouglu mr Radmila Krstić, asistent Prirodno-matematički fakultet, Niš O trouglu 2 O TROUGLU Trougao je nezaobilazna tema kako osnovne tako i srednje škole. O trouglu se skoro sve zna. Navodimo te činjenice.
Διαβάστε περισσότερα1.1 Tangentna ravan i normala površi
Površi. Tangentna ravan i normala površi Zadatak Data je površ r(u, v) = (u cos v, u sin v, a 2 u 2 ), a = const. Ispitati o kojoj se površi radi i odrediti u i v linije. Zadatak 2 Data je površ r(u, v)
Διαβάστε περισσότεραAksiome podudarnosti
Aksiome podudarnosti Postoji pet aksioma podudarnosti (tri aksiome podudarnosti za duži + dvije aksiome podudarnosti za uglove) III 1 Za svaku polupravu a sa početnom tačkom A i za svaku duž AB, postoji
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραEUKLIDSKA GEOMETRIJA
EUKLIDSKA GEOMETRIJA zadaci za vežbe AKSIOMATSKO ZASNIVANJE EUKLIDSKE GEOMETRIJE 1. Ako dve razne ravni imaju zajedničku tačku tada je njihov presek prava. Dokazati. 2. Za svake dve prave koje se seku
Διαβάστε περισσότεραPrvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραPROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE
Fakultet Tehničkih Nauka, Novi Sad PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE 1 Za koje vrednosti parametra p R polinom f x) = x + p + 1)x p ima tačno jedan, i to pozitivan realan koren? U skupu realnih
Διαβάστε περισσότεραRacionalni algebarski izrazi
. Skratimo razlomak Racionalni algebarski izrazi [MM.4-()6] 5 + 6 +. Ako je a + b + c = dokazati da je a + b + c = abc [MM.4-()] 5 6 5. Reši jednačinu: y y y + + = 7 4 y = [MM.4-(4)] 4. Reši jednačinu:
Διαβάστε περισσότερα1. APSOLUTNA GEOMETRIJA
1. APSOLUTNA GEOMETRIJA Euklidska geometrija izvedena sintetičkim metodom zasniva se na aksiomama koje su podeljene u pet grupa i to: aksiome rasporeda, aksiome incidencije, aksiome podudarnosti, aksiome
Διαβάστε περισσότεραAko dva trougla imaju dvije stranice proporcionalne i podudaran ugao izme du njih tada su ta dva trougla slična.
Sličnost trouglova i Talesova teorema Definicija sličnosti trouglova Dva trougla ABC i A B C su slična ako su im sva tri ugla redom podudarna i ako su im a odgovarajuće stranice proporcionalne tj. = b
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz predmeta Euklidska geometrija 1
Univerzitet u Zenici Pedagoški fakultet Odsjek: Matematika i informatika Zenica, 27.01.2010. Pismeni ispit iz predmeta Euklidska geometrija 1 Zadatak br. 1 a) U oštrouglom trouglu ABC (AC < BC) visina
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA
3/8/03 OTPORNOST ATERIJALA Naponi ANALIZA NAPONA Jedinica u Si-sistemu je Paskal (Pa) Pa=N/m Pa=0 6 Pa GPa=0 9 Pa F (N) kn/cm =0 Pa N/mm =Pa Jedinična površina (m ) U tečnostima pritisak jedinica bar=0
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραAksiomatsko zasnivanje euklidske geometrije
Aksiomatsko zasnivanje euklidske geometrije 1. Postoji jedna i samo jedna prava koja sadrži dve razne tačke A i B. 2. Postoji jedna i samo jedna ravan koja sadrži tri nekolinearne tačke A, B, C. 3. Ako
Διαβάστε περισσότεραMilan Merkle. (radni naslov) Verzija 0 ( ), novembar 2015
Milan Merkle M A T E M A T I K A (radni naslov) III Verzija (1999-23), novembar 215 Sadržaj: Analitička geometrija Funkcije više promenljivih Integrali (krivolinijski, višetruki, površinski) Kompleksna
Διαβάστε περισσότεραPROJEKTIVNA GEOMETRIJA ANALITIČKI PRISTUP
PROJEKTIVNA GEOMETRIJA oktobar 2010. godine ANALITIČKI PRISTUP Homogene koordinate i dvorazmera 1. Tačke 0, i 1 afinog sistema koordinata uzete su redom za bazne tačke A 1 (1 : 0), A 2 (0 : 1) i jedinicu
Διαβάστε περισσότεραElementarni zadaci iz predmeta Euklidska geometrija 1
Elementarni zadaci iz predmeta Euklidska geometrija 1 Trougao Računanje uglova u trouglu 1. Težišnica i visina iz vrha A u ABC djele ugao α na tri jednaka dijela. Koliki su uglovi trougla ABC. 2. U trouglu
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραGeometrija (I smer) deo 3: Analitička geometrija u ravni
Geometrija (I smer) deo 3: Analitička geometrija u ravni Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd 19. novembar 2014. Prava u ravni Prava p je zadata tačkom P(x 0, y 0 ) p i normalnim vektorom n
Διαβάστε περισσότεραSadrºaj. 1 Vektorska algebra 1. 2 Analiti ka geometrija 2. 3 Analiti ka geometrija u ravni 3
Sadrºaj Sadrºaj i 1 Vektorska algebra 1 2 Analiti ka geometrija 2 3 Analiti ka geometrija u ravni 3 4 Analiti ka geometrija u prostoru 4 4.1 Ravan u prostoru......................... 5 4.2 Udaljenost ta
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραSli cnost trouglova i Talesova teorema
Sli cnost trouglova i Talesova teorema Denicija. Dva trougla ABC i A B C su sli cna ako su im sva tri ugla redom podudarna a i ako su im odgovaraju ce stranice proporcionalne tj. a = b b = c c. Stav 1.
Διαβάστε περισσότεραMatematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
Διαβάστε περισσότερα1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
Διαβάστε περισσότεραGeometrijska mesta tačaka i primena na konstrukcije
Univerzitet u Nišu Prirodno - matematički fakultet Departman za matematiku Geometrijska mesta tačaka i primena na konstrukcije Master rad Mentor: Prof. dr Mića Stanković Student: Ivana Gavrilović Niš,
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija u ravnini
Analitička geometrija u ravnini September 5, 2008 1 Vektori u koordinatnom sustavu 1.1 Udaljenost točaka u koordinatnom sustavu pravokutni koordinatni sustav potpuno je odred en ishodištem jediničnim vektorima
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.
J r_jl v. el7l1 povr.sl?lj pt"en:nt7 cf \ L.sj,,;, ocredz' 3 Q),sof'stvene f1?(j'me")7e?j1erc!je b) po{o!.aj 'i1m/' ce/y11ra.[,p! (j'j,a 1lerc!/e
Διαβάστε περισσότεραMATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012
MATERIJAL ZA VEŽBE Predmet: MATEMATIČKA ANALIZA Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić Asistent: dr Tibor Lukić Godina: 202 . Odrediti domen funkcije f ako je a) f(x) = x2 + x x(x 2) b) f(x) = sin(ln(x
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραPolarne, cilindrične, sferne koordinate. 3D Math Primer for Graphics & Game Development
Polarne, cilindrične, sferne koordinate 3D Math Primer for Graphics & Game Development Polarni koordinatni sistem 2D polarni koordinatni sistem ima koordinatni početak (pol), koji predstavlja centar koordinatnog
Διαβάστε περισσότεραGeometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije
Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Transformacije koordinata tačaka Transformacije koordinata tačaka Pretpostavimo da za bazne
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija Zadaci. 13. siječnja 2014.
Analitička geometrija Zadaci 13. siječnja 2014. 2 Sadržaj 1 Poglavlje 5 1.1 Ponavljanje. Uvod............................ 5 1.2 Koordinatizacija............................. 6 1.3 Skalarni produkt.............................
Διαβάστε περισσότεραPRIPREMNI ZADACI ZA PRIJEMNI ISPIT
PRIPREMNI ZADACI ZA PRIJEMNI ISPIT GRAĐEVINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Ovo je Izbor zadataka koji su namjenjeni budućim studentima za lakše pripremanje prijemnog ispita na Građevinskom fakultetu
Διαβάστε περισσότεραVEKTORI. Nenad O. Vesi 1. = α, ako je
VEKTORI Nenad O. Vesi 1 1 Uvod Odnos vektora AB, jednak je α CD ( AB CD ) = α, ako je AB = αcd. Teorema 1 (TEOREME BLIZANCI) Dat je trougao ABC i ta ke P i Q na pravama BC, CA redom i ta ke R i S na pravoj
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Beogradu, Matematički fakultet. Predmet:Metodika nastave i računarstva Tema:Sličnost
Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet Predmet:Metodika nastave i računarstva Tema:Sličnost Profesor Student Nebojša Ikodinović Marina Stanković 270/2011 Anđela Milijašević 132/2011 Datum:15.12.2014
Διαβάστε περισσότεραGeometrija 3, zadaci po kojima se drže vežbe
Krive Geometrija 3, zadaci po kojima se drže vežbe 1. Skicirati i parametrizovati sledeće krive: prava, krive drugog reda, lančanica, traktrisa, cikloide (epicikloide i hipocikloide), Arhimedova i logaritamska
Διαβάστε περισσότερα7.5. KOORDINATNI SISTEMI
- 84-75 KOORDINATNI SISTEMI 75 Dekartov desni pravougli koordinatni sistem U paragrafu 73 definisali smo desni pravougli koordinatni sistem (O;i, j, k) gdje su: (a) koordinatni početak ili ishodište O
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραMatematika I. Elvis Baraković, Edis Mekić. 4. studenog Pojam vektora. Sabiranje i oduzimanje vektora
Matematika I Elvis Baraković, Edis Mekić 4. studenog 2011. 1 Analitička geometrija 1.1 Pojam vektora. Sabiranje i oduzimanje vektora Skalarnom veličinom ili skalarom nazivamo onu veličinu koja je potpuno
Διαβάστε περισσότεραZadaci iz trigonometrije za seminar
Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;
Διαβάστε περισσότεραDrugi deo (uvoda) Vektori
Drugi deo (uvoda) Vektori Vektori i skalari Skalar je običan broj. Vektor je lista (uređena n-torka) skalara (komponente vektora). Pomeranje (recimo, 10 koraka prema zapadu) izražavamo vektorom. Rastojanje
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραSadrºaj. 1 Vektorska algebra 1. 2 Analiti ka geometrija 2. 3 Analiti ka geometrija u ravni 3. 4 Analiti ka geometrija u prostoru 4
Sadrºaj Sadrºaj i 1 Vektorska algebra 1 2 Analiti ka geometrija 2 3 Analiti ka geometrija u ravni 3 4 Analiti ka geometrija u prostoru 4 5 Ispitivanje jedna ina drugog reda u R 2 5 5.1 Krive sa centrom.........................
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραSlika 9: Izometrijske transformacije koordinata. Ovo razmatranje možemo sumirati sledećom teoremom
e 2 f 2 e 2 φ + π 2 Q f 1= f 1 φ e 1 O e 1 f 2 Slika 9: Izometrijske transformacije koordinata Ovo razmatranje možemo sumirati sledećom teoremom Teorema 3.1 Formule transformacija koordinata ravni iz ortonormiranog
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu. odsjecak pravca na osi y
. ANALITICKA GEOMETRIJA. Pravac Imlicitni oblik jednadzbe pravca: a + by + c = 0 Opci oblik pravca: gdje je : y = k+ l k koeficijent smjera pravca, k = tan α l odsjecak pravca na osi y k > 0 pravac je
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραFakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:
Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne
Διαβάστε περισσότεραEuklidska geometrija II (1. dio)
Univerzitet u Zenici Pedagoški fakultet Odsjek: Matematika i informatika Akademska 2012/2013. (sveska je skinuta sa stranice pf.unze.ba\nabokov U svesci je mogu a pojava grešaka. Za uo ene greške pisati
Διαβάστε περισσότερα6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 { fiziqka hemija
UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET Matematika 1 { fiziqka hemija Vektori Tijana Xukilovi 29. oktobar 2015 Definicija vektora Definicija 1.1 Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih dui koje imaju
Διαβάστε περισσότεραISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)
FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi
Διαβάστε περισσότεραI Pismeni ispit iz matematike 1 I
I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da
Διαβάστε περισσότεραTehnologija bušenja II
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 1. Vežba V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 1 of 44 Algebra i trigonometrija V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 2 of 44 Jednačine Pitanje: Ako je a = 3b
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραINŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun
Διαβάστε περισσότεραMinistarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija
18.1200 Prvi razred A kategorija Neka je K sredixte teжixne duжi CC 1 trougla ABC ineka je AK BC = {M}. Na i odnos CM : MB. Na i sve proste brojeve p, q i r, kao i sve prirodne brojeve n, takve da vaжi
Διαβάστε περισσότεραZbirka zadataka iz geometrije. Elektronsko izdanje
Zbirka zadataka iz geometrije . Predrag Janičić ZBIRKA ZADATAKA IZ GEOMETRIJE Sedmo izdanje (treći put ponovljeno četvrto izdanje) Matematički fakultet Beograd, 2007 Autor: dr Predrag Janičić, docent
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραZadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.
Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Διαβάστε περισσότερα9 Elementarni zadaci: Prizma i kvadar
9 Elementarni zadaci: Prizma i kvadar Elementarna pitanja: 1. Kako glasi formula za računanje površine prizme? 2. Kako glasi formula za računanje zapremine prizme? [V = B H] 3. Kako glasi formula za računanje
Διαβάστε περισσότεραwwwmatematiranjecom TRIGONOMETRIJSKI KRUG Uglovi mogu da se mere u stepenima i radijanima Sa pojmom stepena smo se upoznali još u osnovnoj školi i ako se sećate, njega smo podelili na minute i sekunde(
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότερα1 Ubrzanje u Dekartovom koordinatnom sistemu
M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupe P2 i P3, II predavanje, 2017. 1 Ubrzanje u Dekartovom koordinatnom sistemu Posmatrajmo materijalnu tačku koja se kreće po trajektoriji prikazanoj na slici 1.
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda
Διαβάστε περισσότερα